Dear colleagues,

Croatian architects association is organizing 1st Congress of Croatian architects in Zadar, 14-16 October 2004. Theme of congress is Building on the coast. Feel free to join us and be part of our congress. Please inform your colleagues about this event.

Wellcome!

PRIJAVNICA ZA KONGRES

REGISTATION FORM

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA)
Trg bana J. Jelačića 3/I, 10 000 Zagreb; tel 48 16 140, faks 48 16 197

Razred arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu
Trg bana J. Jelačića 4, 10 000 Zagreb; tel 48 54 411

PRESS RELEASE

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA)
Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb
srijeda 28.04.2004. u 13.30 sati

PRVI KONGRES HRVATSKIH ARHITEKATA

pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića
Zadar, 14. – 16. listopad 2004.

“GRADNJA NA OBALI”

Razreda arhitekata HKAIG i UHA zajednički pripremaju PRVI KONGRES HRVATSKIH ARHITEKATA 2004., koji će biti međunarodnog karaktera.

Organizacijski odbor Kongresa: Zlatko Hanžek, predsjednik Razreda arhitekata HKAIG, Mr.sc. Saša Randić, predsjednik UHA, Helena Njirić i Goran Rako, dopredsjednici UHA, Igor Pedišić (Zadar), Vinko Penezić (Zagreb) i Damir Rako (Split)

Prvi hrvatski kongres arhitekata održat će se u Zadru, u trajanju tri dana 14. – 16. listopada 2004., a za glavnu temu Kongresa odabrana je “GRADNJA NA OBALI”.

pokroviteljstvo Kongresa
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,
Ministarstvo kulture,
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
Zadarska županija
Grad Zadar

Vizualni identitet Kongresa potpisuje Boris Ljubičić

tema: GRADNJA NA OBALI

Stvaranje suvremenog europskog konteksta neposredno je povezano s pitanjem definiranja prostora. Široka diskusija koncentrirana je na pronalaženje novih oblika organizacije teritorija koji bi odgovorili suvremenim političkim, društvenim i ekonomskim promjenama.
Istovjetne teme značajne su i za hrvatsku situaciju, koja je dodatno obilježena dinamikom i intezitetom sveukupnih promjena našeg društva. No za razliku od drugih sredina, hrvatski diskurs posljednjih godina nije se bavio pitanjem definiranja koncepta prostornog uređenja, premda je postojala razvijena tradicija takvog promišljanja u ne tako davnoj prošlosti, već se usredotočio isključivo na pitanje organizacije sustava i potragom za idealnim propisom koji bi sam po sebi uredio prostorni razvoj.

U takvom traženju, ili bolje reći lutanju, izgubila se i predožba o akterima koji neposredno oblikuju prostor. Namjera je ovoga skupa identificirati aktere transformacije teritorija, gdje se prije svega želi problematizirati uloga arhitekata, te kroz konkretne primjere razmotriti problem izgradnje i upravljanja teritorijem sa tri aspekta: administrativnog konteksta, pitanja identiteta i konkretnih metoda.

Tema kongresa je Gradnja na obali. Ova se tema, neočekivano s obzirom na dosadašnju praksu, našla u središtu zanimanja najšire javnosti koja je odjednom postala svjesna ograničenja i vrijednosti našeg obalnog prostora i načina na koji se taj prostor gradi. Gradnja na obali nije sama po sebi različita od gradnje u bilo kojoj drugoj sredini hrvatske, ali se na ovom prostoru, koji je trenutno pod izrazitim pritiskom izgradnje, najjasnije manifestiraju svi problemi gospodarenja prostorom.

Kongres je tematski podijeljen po cjelinama značajnim za razumijevanje postojećih procesa i utvrđivanje nove strategije i pristupa razvoju ovog prostora.
Rad je podijeljen u tri različita tematska dana: Stanje, Identitet, Metoda.

Stanje
Proteklo razdoblje obilježeno je pravnom optikom i potragom za idealnim propisom koji bi ispravno napisanim člancima riješio sva pitanja izgradnje i upravljanja prostorom. Takav pristup doveo je do suprontnog učinka od željenog: stalna potraga za idealnim sustavom izazvala je nestabilnost i sama postala generator nereda, a u nemogućnosti rješavanja stanja isključivo pravnom logikom propisi postaju sve složeniji i nerazumljiviji. Ova situacija karakteristična je za sve razine našeg društva: i zakoni i lokalni planovi pokazuju jasnu tendenciju eksponencijalnog rasta broja članaka, pa je nedavno uočeno da naši zakoni imaju i deset puta više članaka nego li isti zakoni drugih zemalja.
Ova tema obradit će se prikazom legislativnog okvira drugih europskih sredina, ali i kroz prikaz stanja bez kojeg ovu temu nije moguće razmatrati: prikaza aktera u prostoru, ekonomskih tendencija te javnog mijenja.

Identitet
Ključno pitanje izgradnje našeg prostora jest pitanje njegovog novog identiteta. Što je suvremena hrvatska obala 21 stoljeća? Da li je to romantizirana projekcija dalmatinskih sela pretvorena u turistički mega theme-park, industrijska i preizgrađena obala ili pak potpuno zaštićeni prirodni rezervat? Profiliranje novog identiteta ovog prostora predstavlja izuzetnu šansu hrvatske, a činjenica da prostor nije (još uvijek) potpuno konzumiran nameće potrebu takve rasprave.
Prikazom drugih mediteranskih sredina koje prolaze kroz slične transformacije te njihovih iskustava u tim procesima potaknut će se razgovor o ovoj temi.

Metode
Karakteristika našeg recentnog tranzicijskog razvoja, za razliku od prethodnog razdoblja, jest potpuno odsustvo urbanističkih projekata. Nedostaci sustava i ekonomske okolnosti postupno su anomaliju pretvorile u model izgradnje. Tako je primjerice i država program stambene izgradnje gradila po istom modelu jedna zgrada-jedna parcela, pa niti taj program nije iskorišten za stvaranjem novih dijelova grada.
Ne samo hrvatsko već i europsko iskustvo pokazuje da pasivna primjena prostornih planova dovodi do rastakanja strukture grada, gubitka kontrole nad njegovim rastom i konačno spekulacija neizgrađenim zemljištem. Evidentno je da se grad može graditi konkretnim projektima a ne kvanitificiranim tumačenjem odredbi plana.
Osnovno pitanje je koje su metode primjenive u današnjem hrvatskom kontekstu? Prikaz različitih metoda i koncepata razvoja grada otvoriti će raspravu o toj temi.

Medijski pokrovitelj