Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji s Društvom arhitekata Zagreba i Gliptotekom HAZU

Vas sa zadovoljstvom poziva na

Promociju novog godišta časopisa
Čovjek i prostor
i otvorenje izložbe 'Fragmenti - pogled u povijest' povodom pedesete obljetnice izlaženja.

Dalibor Martinis / zvučna instalacija
Goran Petercol / svjetlosna instalacija
Ivan Midžić / prostorna instalacija

Cocktail party
AV kolektiv Groodanje


Utorak, 29.06.2004. u 20,30 sati
Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, Zagreb


Izložba ostaje otvorena do 06.07.2004.

Program ČIP50+ putem serije predavanja, izložbi, publikacija i drugih događanja obilježava pedesetu godišnjicu izlaženja časopisa Čovjek i prostor Udruženja hrvatskih arhitekata. Program će se kontinuirano realizirati tijekom cijele 2004. a uključuje seriju izložbi i rubriku u časopisu pod nazivom GeNext, seriju predavanja Editorial te izložbu Fragmenti – pogled u povijest / The best of.

Čovjek i prostor već pedeset godina kontinuirano prati i prikazuje sve događaje arhitektonske, ali i šire likovne scene što ga čini jednim od najstarijih časopisa za kulturu s kontinuitetom izlaženja na hrvatskom prostoru. Magazin je kroz pola stoljeća postojanja prolazio kroz brojne uređivačke i formalne mijene, ali je uvijek zadržao svoju vitalnu izvornu koncepciju dokumentiranja i kritičkog sagledavanja svih procesa vezanih za urbanu kulturu, odnosno fenomene urbanosti. Baš po svojem specifičnom, dinamičnom i hibridnom karakteru Čovjek i prostor je jedinstven ne samo unutar hrvatskog konteksta.

Izložba Fragmenti – pogled u povijest je uvodno predstavljena na Danu arhitekata u sklopu 28. međunarodnog sajmu graditeljstva. Otvorenje izložbe 29.06.2004. u Gliptoteci HAZU predstavljat će središnji događaj obilježavanja pedesete godišnjice izlaženja časopisa.
Izložba Fragmenti – pogled u povijest je revijalno-istraživačkog karaktera jer istovremeno donosi pregled dostignuća časopisa ali i kroz izbor prezentiranog materijala sondira važnije i zanimljivije događaje – misli, projekte i realizacije – iz proteklih 50 godina hrvatske arhitektonske teorije i prakse. Izložbi nije primarni cilj kritičko vrednovanje i sistematiziranje povijesti hrvatske arhitekture, nego istraživanje načina na koji je ČIP u pojedinim uređivačkim koncepcijama reagirao na graditeljsku stvarnost. Na taj će način ona predstavljati početni korak u sagledavanju i samo-preispitivanju doprinosa ČIP-a kulturi prostora, što će svakako pripomoći i dogradnji aktualne koncepcije časopisa.
Otvaranje izložbe Fragmenti – pogled u povijest bit će i prigoda za promociju 51. godišta Čovjeka i prostora s revidiranom koncepcijom i novim vizualnim identitetom koji potpisuje Numen.

Osnovnoj temi izložbe odgovaraju umjetnički projekti eminentnih autora čiji rad uklučuje istraživanje i bavljenje prostorom. Tako će Goran Petercol postaviti svjetlosnu instalaciju, Ivan Midžić prostornu instalaciju “Vezanje Čovjeka i prostora”, dok će se zvučnom instalacijom “Vrt najgroznijih psovki” predstaviti Dalibor Martinis. Raznorodnost, ali i konceptualna koherentnost događanja u sklopu programa otvaranja izložbe su zamišljeni kao doprinos kulturnim urbanim događanjima i prilika za druženje bivših i sadašnjih sudionika u stvaranju Čovjeka i prostora, njegovih čitatelja, poslovnih partnera i svih zainteresiranih za problematiku koju Čovjek i prostor već 50 godina sustavno istražuje. Otvorenje izložbe će uključivati i party za koji će se pobrinuti kultni Audio-vizualni kolektiv Groodanje.

Dalibor Martinis, Vrt najgroznijih psovki, 2002./2004.
Martinis instalira u stablu javnog parka audioinstalaciju – prolaznici će je smatrati poetičnom i (pre)ljupkom jer ono što čuju ptičji je pjev, no opet se radi o još jednoj «auditivnoj anamorfozi», «kamufliranom» binarnom kodu koji se otkriva samo «izobraženom» uhu – ptica, naime, gadno psuje (ako postoji «tijelo» balkanskog identiteta, onda je to sočna psovka). Martinisov rad podsjeća na staru alice-in-the-wonderlandovsku istinu da ništa nije onakvo kakvim se čini. Psovka je simbolička apstrakcija koju preporučuje već Ciceron, riječima «Kad ostaneš bez argumenata, vrijeđaj protivnika»! (prikazan na izložbi Neprilagođeni/Misfits u Berlinu)

Goran Petercol, Blokovi, 2002./2004.
"Arhitektura je okvir istupanja svjetlosti, njezina samopokazivanja. Nije svjetlost potrebna da vidimo zdanje, zdanje je nastalo da udomi svjetlost..." ( J. Damjanov). Umjetnost Gorana Petercola uprisutnjena je svjetlosnim snopom i zahtijeva odsustvo dnevne svjetlosti. Apsolutna forma arhitektonskog sklopa Gliptoteke prekrojena je, ali ne i ispunjena relativnom formom neopipljivog postojanja – svjetlošću. U suodnosu jače i slabije svjetlosti ona slabija može biti očitana kao sjena, dakle autor sa svjetlom donekle postupa kao sa sjenom. (rad prikazan na Lux Europae u Kopenhagenu - projekcija na dizače jarbola na zgradi Danskog Admiraliteta)

Ivan Midžić, Vezanje Čovjeka i prostora, 2004.
Izložba je dio work-in-progress projekta vezanja predmeta uz pomoć konopca – mreže. Umjetnik je već izveo akcije i javne radove vezanja – linije, dvorišta, gromače (na Marjanu, Split), stana, šume, vezanja u medijima, vezanja cipela, virtualnog umrežavanja (Internet – špaga kroz glavu, izložba u Galeriji SC, Zagreb). Rad se temelji na ispitivanju pojmova reakcija - dekonstrukcija - konstrukcija i značenje javnog u odnosu na privatno, granice umjetnosti... Prostor omeđen konopcem funkcionira kao umjetnička instalacija, no istovremeno zadaje okvire 'lažne privatnosti' u javnom prostoru.

Fragmenti – pogled u povijest

Sama izložba se sastoji od 50 plakata formata 70x100 cm s 2 do 4 stranice iz svakog godišta časopisa a sa sadržajem za koji je Organizacijski odbor procijenio da predstavlja karakteristične momente pojedinih godišta, bilo da je riječ o arhitektonskoj realizaciji, urbanističkom planu, likovnoj izložbi ili čak reklami. Stranice magazina su na panoe prenesene u mjerilu 1:1 kako bi se neposredno doživjela pulsiranja u formatu, tipografiji i prijelomu magazina. Nisu prezentirane originalne stranice nego digitalni reprintevi jer mnogi brojevi postoje sačuvani samo u uvezima, no nastojalo se sačuvati tragove vremena kroz zadržavanje oštećenja i nečistoća na skenovima.
Planira se postav izložbe na Prvom kongresu hrvatskih arhitekata u Zadru od 14.-16. listopada 2004. kao i u drugim hrvatskim gradovima u suradnji s regionalnim strukovnim udruženjima s ciljem popularizacije arhitekture, urbanizma, dizajna i likovnosti. Prilikom svake nove postave izložba će se mijenjati: smanjivati ili povećavati u obimu prema okolnostima koje određuje izložbeni prostor i prigoda. Izložba će funkcionirati kao work-in-progress u kojem demokratično sudjeluju i posjetitelji izložbe. Prilikom svakog postava posjetitelji će ispunjavati upitnik u kojem će ocjenjivati zanimljivost pojedinih priloga ili predlagati uvođenje novih ponuđenih iz šireg izbora. Iz tako prikupljenog materijala na kraju godine će se izabrati The best of ČIP50+: najznačajniji događaji u hrvatskoj arhitekturi u proteklih pola stoljeća. Glasovanje će se odvijati i putem buduće interaktivne internet stranice UHA-e.

Pripremamo i katalog koji bi bio pregled ČIP-a od samih njegovih početaka, ali i prikaz hrvatske arhitekture tijekom proteklih 50 godina. Popratni katalog Programa 50+ bit će realiziran suradnjom bivših urednika i članova uredništava Čovjeka i prostora – čiji je prvi broj izašao iz tiska 15. 2. 1954. a glavni i odgovorni urednici časopisa su bili: Zvonimir Marohnić, Vjenceslav Richter, Miroslav Begović, Davor Salopek, Tomislav Premerl, Branko Silađin, Nikola Polak, Aleksander Laslo, Andrija Rusan, Vinko Penezić, Saša Begović. Časopis su osmišljavali istaknuti stručnjaci na području arhitekture, vizualne kulture, medija i tehnologije (od kojih mnogi više nisu među nama): Milka Babović, Andrija Mutnjaković, Srebrenka Gvozdanović Sekulić, Milan Prelog, Fedor Kritovac, Grozdan Knežević, Ante Marinović Uzelac, Antoaneta Pasinović, Ivo Maroević, Bernardo Bernardi, Zlatko Hanžek, Tomislav Odak, Đivo Dražić, Dražen Juračić, Krešimir Rogina, Ljubomir Miščević, Boris Ljubičić, Rene Bakalović, Nenad Fabijanić, Snješka Knežević, Aleksander Laslo, Zvonko Maković, Neven Šegvić, Edvin Šmit, Vladimir Mattioni, Feđa Vukić, Radovan Delalle, Silvije Novak, Davor Katušić...
Zajednički rad bit će okrunjen programom Editorial, u okviru kojega ćemo organizirati okrugli stol na temu značaja i dostignuća dosadašnjih izdanja ČIP-a, proširen razgovorom o časopisu kao formi i mediju prezentacije arhitekture i arhitektonske komunikacije nekada i danas.

Organizator izložbe: Udruženje hrvatskih arhitekata u suorganizaciji s Gliptotekom HAZU
Organizacijski tim:
Helena Njirić – voditelj nakladništva UHA | Uredništvo ČIP-a: Hrvoje Bakran; Zdravko Krasić – glavni i odgovorni urednik; Sandra Križić Roban; Iva Letilović; Maroje Mrduljaš – izvršni urednik; Dražen Plevko | Silva Kalčić - producent
Marketing: Anita Zmijarević, Suzana Kuliš, Lana Bedeković, Sandra Krasić

ČIP LI/03-04 (598-599)

Novi broj ČIP-a donosi, uz druge zanimljive priloge, kritičke tekstove i prikaz nagrađenih radova za Muzičku akademiju u Zagrebu, prikaz izložbe japanskih arhitekata Yasuakija Tanage i Yasuakija Sakume popraćen tekstom Aluminijski snijeg koji potpisuje Toyo Ito, komentar sajma namještaja Salone del Mobile u Milanu, esejistički tekst Vlade Marteka u povodu retrospektive slikara spirala Borisa Demura te tekst dr. Klausa Albertsa koji opisuje postupak izdavanja građevinske dozvole u njemačkoj pokrajini Schleswig-Holstein. Tema broja je izgradnja POS-a: Stanovanje na rubu periferije. Predstavljene su realizacije Siniše Justića, POS / Podgora, Krapina; Davora Katušića i Produkcije004, POS / Rab – Mundanije; Helene Paver Njirić, POS / Rovinj – Štanga.

Generalni sponzor:

Zlatni sponzor:

Srebrni sponzor:

* * * * * * * * *

Medijski pokrovitelji:

Tehnička podrška: